HKM-Graz

Datenschutzerklärung

Diese Datenschutzerklärung soll die Nutzer dieser Website über die Art, den Umfang und den Zweck der Erhebung und Verwendung personenbezogener Daten informieren. Ihre Daten werden benutzt um Nutzungsstatistiken unserer Seite erstellen zu können. Zur statistischen Analyse der Nutzung und Performance unseres Internetauftritt setzen wir die Open-Source-Software Matomo ein. Die Nutzung von Matomo erfolgt zum Zweck der ansprechenden, performanten und fehlerfreien Verbesserung unserer Websites und der Bereitstellung vielfältiger Informationen im Rahmen unserer grundlegenden Richtung. Dies stellt ein berechtigtes Interesse im Sinne von Art 6 Abs 1 lit f DSGVO dar, da es zum erstellen solcher Statistiken keine Alternative gibt.

Zur Erfassung dieser Statistiken benutzen wir Cookies, die nicht länger als 12 Monate an Ihrem PC bleiben und wir sammeln keine Daten über Aktivitäten, die Ihr außerhalb unserer Webpage macht. Alle gesammelten Daten werden lokal auf unserem Server gespeichert und werden nicht an Dritte weitergeleitet. Keiner außer HKM Graz hat Einsicht in die Daten und die Daten werden regelmäßig jährlich gelöscht. Wir nutzen Matomo mit der Anonymisierungsfunktion „Automatically Anonymize Visitor IPs“. Diese kürzt Ihre IP-Adresse, sodass eine direkte Personenbeziehbarkeit zu Ihnen bzw. zu dem von Ihnen genutzten Internetanschluss oder Lokation nicht mehr möglich ist.

Ihnen bleibt das “opt out” Recht, dass die Datensammlung verhindert . Wenn Sie auf den Link unten klicken, ist jene Datensammlung ausgeschlossen.

Sie haben die Möglichkeit zu verhindern, dass von Ihnen hier getätigte Aktionen analysiert und verknüpft werden. Dies wird Ihre Privatsphäre schützen, aber wird auch den Besitzer daran hindern, aus Ihren Aktionen zu lernen und die Bedienbarkeit für Sie und andere Benutzer zu verbessern.

Sjećanje na Vukovar

Dana 19.11. u našoj župi održan je molitveni susret povodom tridesete obljetnice pada grada Vukovar. Molili smo za naše branitelje i za sve preminule u bitci za Vukovar 91. godine. Molitveni susret su predvodili mladi naše župe, na čelu sa našim zborom mladih, koji je svojim sviranjem i pjevanjem dostojanstveno odao počast gradu heroja, čiji su branitelji položili svoje živote kako bi naš narod danas mogao biti slobodan i imati Lijepu našu.

Božićne ispovijedi

 U vremenu došašća mnogi vjernici pristupaju sakramentu svete ispovijedi. Svima koji to žele potrebno je omogućiti svetu ispovijed pomno pazeći na zaštitu sakramenta ispovijedi, penitenta i ispovjednika.

U pojedinim sredinama gdje svetoj ispovijedi pristupa veći broj vjernika potrebno je pružiti više vremena i termina za svetu ispovijed kroz cijelo vrijeme došašća kako ne bi došlo do okupljanja na istom mjestu i u isto vrijeme većeg broja vjernika. 

Prilikom pojedinačne ispovijedi neka penitent i ispovjednik koriste zaštitne maske.

Mise zornice

Ovog Došašća slavićemo 3. mise zornice:  01.12.; 15.12.; i 22.12.2021 u 6,30 h u crkvi sv. Josipa u Grazu.

Jedno od važnijih obilježja Došašća jesu rana misna slavlja. Među Hrvatima su prozvana zornicama, za koje su brojni narodi zadržali latinski naziv missae rorate. On je uzet iz ulazne pjesme Rosite nebesa odozgo, i oblaci daždite pravednošću.

Povijest

Mise zornice su vjerojatno nastale u 5. stoljeću nakon Kalcedonskog sabora na kojem je proglašena dogma o Mariji Bogorodici. Riječ je o adventskim zavjetnim misama u čast Blažene Djevice Marije. U početku su se slavile samo u subote došašća, a kasnije i svakoga radnog dana u došašću. U Europi se u 15 st. običaj slavljenja zornica proširio najprije u germanskim krajevima, a potom i u ostatku Europe. Kakvo je stanje sada u Njemačkoj? Žalosno!

Liturgijska boja

Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.) liturgijska boja misa zornice bila je bijela, a ne ljubičasta, i to zbog njezina marijanskog obilježja. Budući da danas one više nisu zavjetne mise, već redovite mise u došašću, liturgijska boja je ljubičasta.

Smisao

Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanja Isusova ponovnog dolaska na kraju vremena. Kršćani tako nastoje bdjeti nad svojim i tuđim životima. Misa zornica podsjeća na drevna kršćanska vremena u kojima se došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano do danas (poput korizme!). No najnovija liturgijska obnova uz budnost naglašava i radost, obilježava ga radosno i pobožno iščekivanje Kristova dolaska.

Započinje Došašće

U nedjelju 28.11.2021 započinje Došašće. Došašće ili Advent je vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju na svetkovine Božića i Bogojavljenja. To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremenâ (Sudnji dan). Vrijeme došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem.

U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Podsjeća vjernike da nešto dolazi, potiče da to čekaju. Stariji će se sjetiti da “kod nas ranije nije bilo toga vijenca”. Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svudašnji. Advent kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njem ima dana posta, tj. odricanja od hrane. dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. I mise zornice imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četiritjednog trajnog odricanja od sna.Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.

Blagdan Sv. Nikole 06.12.

Njegovi imućni roditelji odgojili su ga kao pobožnog kršćanina u doba kad je kršćanstvo još bilo u počecima. Nikola je poštivao Isusovu zapovijed „Prodaj ono što posjeduješ i novac daj siromašnima.“(Mt, 19,21, Mk 10,21). Postao je biskup u Miri još kao mladić i bio je nadaleko poznat po svojoj darežljivosti prema siromašnima i po ljubavi prema djeci. Godišnjica smrti Nikole (6. prosinca) obilježava se kao dan kad on posjećuje djecu i razveseljava ih darovima.

Mnoge legende o Nikoli vezane su uz more. Kad je kao mladi hodočasnik putovao po Svetoj Zemlji, hodao je Isusovim putovima kako bi što bolje upoznao njegov život. Za jedne snažne oluje doživio je brodolom. Cijelo vrijeme, koliko je trajala oluja, smireno je molio. Pred zaprepaštenim mornarima vjetar i valovi odjednom su prestali i svi su se spasili. Zbog toga se danas Nikola smatra i zaštitnikom pomoraca.

Sveti Nikola uvijek je u pratnji, ali su pratitelji različiti. Običaj vuče korijene iz srednjeg vijeka fasciniranog vječnom borbom između dobra i zla. U ruralnim krajevima Austrije, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Sloveniji i u Bavarskoj te u Hrvatskoj Svetog Nikolu prati Krampus. On je oličenje zla, a crn i zločest i zapravo je oličenje vraga iz dječjih priča. U Hrvatskoj nosi djeci šibu kao upozorenje da budu dobra. Služi uglavnom za plašenje djece. Riječ krampus dolazi od staronjemačke riječi krampen što znači pandža. U Njemačkoj se popularno naziva Ruprecht, spušta se kroz dimnjak noseći vreću darova koje dijeli Sveti Nikola. U Nizozemskoj nazivaju ga Crni Petar, u Francuskoj to je Zli Mesar. U nekim zemljama Sveti Nikola dolazi na bijelom konju ili magarcu (Francuska, Belgija) ili u pratnji anđela koji štite djecu od vraga.

Jedna od priča o darivanju Svetog Nikole govori o darivanju tri siromašne sestre kojima je trebao miraz. Svaka od njih čudom je dobila vreću zlata koja je navodno ubačena kroz prozor i završila u čarapi koja se sušila pokraj vatre. Tako je u zapadnim zemljama počeo običaj vješanja božićnih čarapa pored vatre. Kod nas se zadržao običaj da djeca moraju očistiti čizmicu i u noći uoči blagdana Svetog Nikole staviti ju u prozor. Ujutro djecu u čizmici čekaju darovi, a nađe se tu i pokoja šiba, ako je prste umiješao i Krampus!

Mjesečni raspored sv. misa

Graz

nedjeljom i blagdanom u 11h

utorkom u 18,30 h sv. misa i klanjanje

Kapfenberg

nedjeljom i blagdanom u 18h

Leoben

2, 3 i 4 nedjelja u mjesecu i blagdanom u 16 h

Liezen

14.11. u 12 h

27.11. u 17 h

18.12. 16h ispovijed; 17 h sv. misa

Knittelfeld

07.11. u 15,30 h

05.12. 14,30 h ispovijed u 15,30 sv. misa

Bad Aussee

26.11 u 19 h

17.12. u 18,30 ispovijed u 19 h sv. misa

Frohnleiten

10.11. u 18,30 h

08.12. u 18 h ispovijed u 18,30 sv. misa

Mürzzuschlag

20.11. u 17 h

16.12. u 18,30 h ispovijed; u 19 h sv. misa

Wagna

06.11. u 18 h

04.12. u 17,30 h ispovijed u 18 h sv. misa

St. Lambrecht

12.11. u 17 h

10.12. ispovijed u 16,30 h; u 17 h sv. misa

Riječ župnika

Dragi vjernici Hrvatske katoličke misije Graz,

 Situacija koja je pogodila čitav svijet nije ni nas mimoišla. Prije blagdana Uskrsa, na sam početak korizme, započela je za sve nas jedna velika korizma koju zovu  „lockdown“ ili zaključavanje. Da će u jednom trenutku čitav naš svijet stati, u takvo što nitko  ne bi mogao povjerovati ni u snu. Ali to se dogodilo. Tada smo se svi ujedinili u molitvi, koristili smo moderna sredstva komunikacije da bi Riječ Božju širili i hranili se, kad nismo mogli slaviti i okupljati se na svetu misu.

Ova godina će sigurno ući u sve povijesne knjige, a mi smo svjedoci jednog nemilog događaja. Ljeto nam je dalo neki odušak i nadu od događaja u kasnu zimu i proljeće, ali to je kratko trajalo i još brže prošlo. Ponovo smo pred novim propisima i zabranama, pred širenjem virusa. Mnogima je smetalo nošenje maske u crkvi. Nije maska problem, ovog puta je na iskušenje stavljena naša poslušnost prema našim pastirima. Postavljamo si pitanje, molimo li se kao vjernici za svoga biskupa i za one koje vode društvo i državu. Svima je potreban Duh Božji za mudro odlučivanje, Duh Božji koji daje dobro.

Ova kriza i pandemija služe tomu da nas probude, da si posvijestimo neke stvari i vrijednosti. Mnogi vjernici i svećenici, koji su preboljeli koronu, te iznijeli svoja svjedočanstva, kažu da je to bilo iskustvo buđenja. Mnoge u ovo vrijeme strah progoni, to nije za osuditi, ali pouzdanje u Božju volju i providnost bi trebale biti jače. Nije dobro taj strah potiskivati, treba ga izreći nekome. Razgovor je jako bitan u ovo vrijeme. Mnoge će korona udaljiti od crkve i vjere, dok će neke ponovo vratiti Isusu Kristu.

Pazimo na svoje duševno zdravlje i pazimo na svoju vjeru. Sveto pismo nas uči da se i u ovakvim situacijama trebamo pouzdati u Boga. Naša molitva za svoju dušu, za potrebe bližnjih, za bolesne, za Crkvu i čitav svijet posebno u ovome vremenu ne smije biti izostavljena. Pokušajte u svojim domovima moliti kao obitelj, to će vam dati snagu i mir.