17.09.2022 svečano smo proslavili jubilej našeg župnika p.Josipa, 25. obljetnicu od svećeničkog ređenja. Na svečanoj svetom misom bili su pristuni vjernici i hrvatski svećenici koji djeluju u biskupiji Graz Seckau. Nakon svete mise p.Josip održao je koncert sa meditacijama svojih autorskih pjesama. Cijelokupni program završen je zajedničkom zakuskom u dvorištu crkve.
Pozivamo svu djecu koja su primila Prvu pričest da se pridruže ministranskoj grupi. Sljedeći susret bit će u četvrtak 09.06.2022. od 17,30 -19 h
U organizaciji članova Župskog Vijeća, nakon duže pauze imali smo ponovo župsku kavu u dvorštu crkve sv. Josipa u Graz. Zahvaljujemo Toniju Peran i Gabrijeli Margić koji su se pripremili kavu i kolače.
U subotu 30. travnja, naša župna zajednica proslavila je sakrament svete Potvrde. Naših 25 mladih vjernika primilo je darove Duha Svetoga, koje im je podijelio dr. Petar Palić biskup mostarski.
Molimo da osnaženi darovima Duha Svetoga ostanu istinski svjedoci Njegove ljubavi u svijetu.
U subotu 24. travnja proslavili smo sakrament prve pričesti u našoj župi. Nakon što su se dan prije pomirili u sakramentu ispovijedi, naših 25 kandidata pristupilo je po prvi puta euharistijskom stolu i blagovalo Isusa u posvećenoj hostiji. Molimo da ih Bog prati i čuva na njihovom životnom putu da ne posustanu, nego da budu gorljivi svjedoci euharistijskog Isusa koga su primili u svoja srca i duše.
Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju na svetkovine Božića i Bogojavljenja. To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremenâ (Sudnji dan). Vrijeme došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca (drukčije rečeno: nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola). Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića.
Prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista.
Liturgijska boja u došašću je ljubičasta, (kao u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava” u misi, da bi taj tipično božićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje !”) jače odnjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja (Božić). U došašću su svakog jutra “zornice” puku omiljene rane mise na kojima se pjevaju tipične adventske pjesme. Primjerice “Pada s neba roso sveta”, “Poslan bi anđel Gabrijel” i mnoge druge.
ADVENTSKI VIJENAC – U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama, od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u ilustriranom časopisu. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i – najvažnije – u vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postepeno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. I tako se čeka Božić! Adventski vijenac nije samo lijepi “cvjetni aranžman” u ogoljeno zimsko doba, nego on na specifičan način, diskretno, okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju.
Stariji će se sjetiti da “kod nas ranije nije bilo toga vijenca”. Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svudašnji. No i tamo je došao tek poslije prvog svjetskog rata; “prenesen je” iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postepeno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist – svjetlo).
26.09.2021. u katedrali u Grazu proslavljena je pod geslom „u Isusovom duhu zajedno na putu“ Nedjelja Naroda“. Sv. misu prodvodio je kordinator za dušobrižništvo stranaca u našoj biskupiji i župnik župe Herz Jesu u Grazu, Mag. Matthias Keil. Osim naših vjernika na sv. misi bili su Slovenci, Mađari, Poljaci, Rumunji, Albanci, zajednica iz Afrike i zajednica koja slavi sv. mise na španjolskom jeziku. Nakon mise u predvorju biskupijskog sjemeništa mogli smo isprobati specijalitete koje su priredile zajednice koje su sudjelovalje u slavlju.
Biskup Krautwaschl u posjeti Misiji Graz
Biskup Wilhelm Karautwaschl slavio je sv. misu sa hrvatskim vjernicima u Grazu 25.04.2021. Na početku misnog slavlja biskup je uputio riječe zahvale na svjedočenju vjere hrvatske zajednice u Štajerskoj. U svojoj propovijedi naglasio je da smo svi „sa Isusom na putu“ i da ovom izaovnom vremenu pandemije, kada je primjećen porast netrpeljovosti prema strancima u Austriji, trebamo snagu Božje ljubavi. Sv. misu prenosili smo uživo preko misijskog Youtube kanala jer je u crkvi bio ograničen broj vjernika.
Prije dvije godine započeli smo duhovne obnove koje smo zbog pandemije morali prekinuti. Organizirali smo četiri vrste takvih evangelizacijskih susreta u Grazu i na nekoliko filijala: meditativne (cjelovečernja klanjanja), glazbene, biblijske i klasične (duhovni nagovori, blokovi pjesama, misa , kratko klanjanje i pojedinačni blagoslovi). Od ove jeseni počeli smo samo sa meditativnim obnovama jer su najprimjerenije zbog pandemijskih mjera. Tako smo u Grazu skoro nakon dvije godine, 12. rujna, u 19 sati imali meditativnu duhovnu obnovu. Nešto više od dva sata izmjenjivali su se meditacije, šutnje i pjesme. Odaziv vjernika je bio solidan tako da su klupe bile skroz pune. Tjedan dana nakon toga, 19. rujna, također u 19 sati kao i u Grazu, započeo je sličan program u crkvi sv. Obitelji u Kapfenbergu. Program je trajao također nešto više od dva sata, a bilo je prisutno osamdesetak vjernika. Za te obnove još mnogi ne znaju pa vjerujemo da će svake druge subote u Grazu i svake treće subote u Kapfenbergu u 19 sati doći još više vjernika. Svaka duhovna obnova ima s jedne strane EVANGELIZACIJSKI karakter jer produbljuje vjeru i pomaže dušama da sazrijevaju u istinskoj ljubavi. S druge strane ima IZLJEČITELJSKU, OZDDRAVLJUJUĆU dimenziju jer kroz mirno promišljanje i duhovno ozračje, vjernik lakše dolazi do nebeskog Liječnika Isusa Krista koji uvijek iznova poziva:”Dođite k meni svi izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti… i naći ćete spokoj dušama svoji.” (Mt 11, 28-30)
