Najava

Sveti Josip

Crkva u kojoj se naša zajednica u Grazu okuplja svake nedjelje posvećena je sv. Josipu. Ove godine imat ćemo i trodnevnicu od 16-18.03.2023. na čast sv. Josipu. Sv. mise počinju u 18,30h a na svetkovinu sv. Josipa 19.03.2023. bit će svečana sv. misa u 11 h.

Sv. Josip zaručnik je Blažene Djevice Marije i Isusov zemaljski otac i hranitelj. Riječ “Josip” hebrejskog je podrijetla i znači “neka Bog pridoda”. Te je riječi zapisane u Starom zavjetu, izgovorila Rahela, žena praoca Jakova, rodivši dijete nakon duge neplodnosti, sina koji je kasnije postao poznat kao Josip Egipatski. Prema Evanđeljima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, te je po njemu i Isus postao Davidov potomak. Često se postavlja pitanje je li Josipovo očinstvo samo „takozvano” ili je stvarno.

Sv. Josipa nazivaju i šutljivim svecem, jer evanđelja ne prenose niti jednu jedinu riječ koju je on izgovorio. Ali to ne umanjuje njegovu ulogu koju mu je Bog povjerio u djelu spašavanja čovjeka i u odgoju Njegovog Sina. Stoga se za sv. Josipa može reči da je upoznaovrijednost šutnje i da nije bio čovjek velikih riječi,nego čovjek djela i rada. Upravozato Crkva slavi sv. JosipaRadnika, 1. svibnja.

Takav Josip uzor je i poticaj svim ljudima i danas da i sami nauče cijeniti šutnju i da ne budu tek ljudi govora, jeftinih riječi, nego ljudi djela i rada.

Sv. Josip primjer je povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje. Bog, preko anđela, priopćava Josipu svoju volju i Josip tada spremno mijenja svoje vlastite ljudske planove o sebi, o Mariji i Isusu i njihovom zajedničkom životu, te ne oklijevajući usklađuje svoje želje i zamisli s voljom Božjom. No on to ne čini iz neke ropske poslušnosti prema Bogu nego zato jer ima povjerenja u Boga, jer je svjestan da Bog zna što je za njih i za sve najbolje.

Križni put

Križni put (lat. via crucis, via dolorosa) – pobožnost na spomen Isusove muke; obavlja se tako što se uz molitve i meditaciju obilaze pojedine postaje koje ustaljenim redoslijedom prikazuju pojedine prizore Isusove muke. Križni put ima korijene u pobožnostima IV. i V. stoljeća, kada su se u Jeruzalemu častila posebna mjesta Isusove muke; u današnjem obliku razvio se u XII. stoljeću, tj. u doba križarskih ratova, a u Europi su ga osobito promicali franjevci; konačni oblik ustalio je u XVIII. stoljeću Sveti Leonardo iz Porto Maurizija. Prvotno je to bio niz drvenih križeva, postavljenih u razmacima na unutrašnjim zidovima crkve (7, poslije 14 postaja). Od kasnoga srednjeg vijeka pojedine se postaje izvode u obliku slike, reljefa, kamenih skulptura ili kapelica na prostoru oko crkve ili uz prilazne putove (→ kalvarija).  U novije doba poznat je križni put što ga predvodi papa na Veliki petak u rimskom Koloseju.