Najava

Korizmene ispovijedi

Graz – subota 23.03.2024 od 9-12 i 15,30-18 h

Leoben – petak 22.03.2024 od 17 h

Kapfenberg – petak 22.03.2024 od 19 h

Na ostalim filijalama prije sv. mise u 3. mjesecu. Ispovijed bolesnika molimo prijavite u uredu:

Obnova tornja i krova crkve Svetog Josipa

Na jesen ove godine počinje renoviranje crkvenog krova na crkvi s. Josipa u Grazu. Ovaj projekt procijenjen je na oko milijun erura. U njemu će sudjelovati biskupija sa 30% sredstava, Land Steiermark i grad Grad sudjeluju sa po 200.000 eura, a Bundesdenkmal sa 123.00 eura. Ostatak dijelimo austrijska župa sv. Josipa i naša misija: austrijanci sa 60%, a naša misija sa 40%. Za nas to konkretno znači da je naš udio najviše 104.000 eura koje trebamo za cijeli projekt. Renoviranje će biti u tri etape za tri sljedeće godine, a prva etapa će nas koštati između 30.000 i 40.000 eura. U tu svrhu smo otvorili Spendenkonto na koji možete uplatiti svoj dar.

Biblija kaže da “Bog voli vesela darivatelja” pa je za kršćane takva vrsta pomoći duhovni dar koji ide za Božji hram. Nitko nije prisiljen sudjelovati u tome i zato koliko god netko dao, neka je sa srcem da to bude Bogu ugodna žrtva. Crkva nije samo mjesto gdje se slavi sv. misa, već i dio našega zavičaja gdje pjevamo i molimo na svome jeziku, njegujemo svoje običaje i gdje se družimo. Za rujan je planiran početak radova, a mi ćemo sljedeće tri godine polako prikupljati sredstva kako kasnije ne bi tebali plaćati kamate. Taj novac dajemo na neki način sebi jer je tu središte naše misije, a kako stvari stoje, s vremenom ćemo biti jedini koji će koristiti tu crkvu.

Neka Gospodin svakome uzvrati za njegova dobročinstva i sudjelovanje u ovom projektu koji je važan i za naraštaje koji dolaze iza nas.

Lijepo vas sve pozdravljam i blagoslivljam

Novac možete uplatiti na: Kroatische katholische Seelsorge

AT32 2081 5000 3015 8315

Spende für Dachrenovierung für die Kirche St. Josef in Graz

Hodočašće u Mariazell 29.06.2024.

Treedicionalno hodočašće Hrvatskih Katoličkih Misija iz Austrije bit će u subotu 29.06.2024. Program hodočašća:

10 h okupljanje ispred Bazilike

10,30 h Križni put

12,30 h sv. misa u Bazilici misno slavlje predvodi Tomislav Markić

Nakon mise zajednički ručak koji priprema hrvatski klub iz Linza.

Iz Graza bit će organiziran Autobus, cijena prijevoza 25 €, prijave u Uredu Misije.

Uskrs

Vazmenim bdjenjem i Nedjeljom uskrsnuća Gospodnjega slavimo vrhunac Velikoga trodnevlja i zahvaljujemo Bogu na daru otkupljenja. Uz Uskrs, ta se najveća kršćanska svetkovina naziva i Pasha i Vazam.

Obično se smatra da su nazivi Uskrs i Vazam prijevodi grčke riječi diabasis, tj. hebrejske Pasha (Prijelaz) i u tom su smislu istoznačnice. Drugi opet tumače da je Uskrs dobio svoj naziv od riječi uskrsnuti, koja je izvedena od staroslavenskog glagola *krьsnǫti, što znači rasti i razvijati se. Njemu je pridodan prefiks uz-, a cijeli oblik uskrsnuti upućivao bi na zaključak da je Krist uzrastao, ustao od mrtvih i po svojoj nam muci, smrti i uskrsnuću darovao život. Kao pojam, Uskrs je u našoj tradiciji više vezan uz sam dan proslave Isusova uskrsnuća, tj. uz Nedjelju uskrsnuća Gospodnjega.

Pasha označava prijelaz iz smrti u život i vodi nas u dubinu razmišljanja o Kristu kao pashalnom janjetu koje je žrtvovano za spas svijeta, ali budući da je smislom povezana uz Stari zavjet i oslobođenje Židova iz egipatskog ropstva, kao pojam slabije je u upotrebi. Nešto više se upotrebljava riječ Vazam. On se, uz Nedjelju uskrsnuća Gospodnjega, odnosi i na cjelokupno djelo našeg spasenja: na Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu, po kojem smo otkupljeni. Prema nekima, riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti) i označava da se nakon dugog vremena posta opet može uzeti meso. Drugi to opovrgavaju i tumače da su Uskrs, Pasha i Vazam istoznačnice, a razlika je u tome što su se nekada više upotrebljavali pojmovi Vazam i Pasha, a danas Uskrs. U svakom slučaju, sva tri pojma vode nas prema razumijevanju Uskrsa/Pashe/Vazma kao milosnog prijelaza iz smrti u život. U tom smislu, svaka je nedjeljna sveta Misa proslava Vazma, Kristova uskrsnuća i našega otkupljenja.

Uskrs se ne slavi uvijek na isti dan, nego je riječ o pomičnoj svetkovini. Današnji način računanja nije bio jednak kao u prvim vremenima Crkve. Prva je, naime, kršćanska zajednica slavila Uskrs na židovski blagdan Pashu, 14./15. nisana (krajem ožujka ili početkom travnja), a s vremenom su neke kršćanske zajednice počele slaviti Uskrs u nedjelju nakon Pashe, pa je prvi crkveni sabor, koji se održao u Niceji (dašanji İznik u Turskoj) 325. god. odredio način računanja Uskrsa koji vrijedi i danas. Uskrs se tako u Katoličkoj Crkvi slavi u nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, tj. može pasti između 22. ožujka i 25. travnja.

Duga je tradicija u Crkvi da se rano ujutro na Uskrs (ili na Veliku subotu) blagoslivlja jelo: kruh, šunka, jaja, mladi luk, sir, sol, kolači itd. Ta se hrana prva uzima za doručak, a prije blagovanja cijela se obitelj pomoli, obično izgovarajući Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu. U narodu je, posebno među djecom, raširen običaj tucanja jaja. Onaj tko izgubi, tj. čije se jaje razbije, treba ga dati pobjedniku. Sve prolazi u radosti i zahvalnosti Bogu.