Najava

Izabrano novo Župsko Pastoralno i Ekonomsko Vijeće

Nakon razgovora sa prijavljenim kandidatima i konstituirajuće sjednice održane 30.03.2022. izabrano je novo Župsko pastoralno vijeće i Ekonomsko vijeće naše Misije.

Članovi Župskog Pastoralnog Vijeća:

  • P. Josip Pasariček predsjednik ŽPV
  • Milka Šarčević, dopredsjednik ŽPV
  • Đurica Perković, zapisničar
  • Gabrijela Margić
  • Katarina Grgić
  • Katarina Boban
  • Ivana Živković
  • Mario Grlić
  • Ivan Pažin
  • Marko Paradžik
  • Toni Peran
  • Pavo Jozić
  • Petar Borac

Članovi ŽPV sa filijala:

  • Jako Jelušić – Kapfenberg
  • Slađan Stojčević – Leoben
  • Drago Blažević i Blaženka Terzić – Liezen
  • Dragan Ćosić – Knittelfeld
  • Mario Plejić – Mürzzuschlag
  • Nikola Jurušić-  Wagna

Glavne zadaće Vijeća su:

  • proučavanje stvarnih prilika u župi i prilagođavanje biskupskih pastoralnih planova
  • planiranje, prpiremanje i provjeravanje pastoralnog djelovanja u župi
  • težnja zajedničkom pastoralu po planu naše Biskupije
  • poticanje, u duhu jedinstva i zajedništva, različitosti karizmi i službi.

Ekonomsko vijeće  je ustanovljeno od župnika kao tijelo sudjelovanja vjernika u upravljanju župnim ekonomskim dobrima.

Članovi Ekonomskog Vijeća:

  • Dragan Martinović
  • Ivan Džidžić
  • Željko Đaković

Ekonomsko vijeće  obavlja  slijedeće zadatke:

  • pomaže župniku u pripremi redovitog i izvanrednog župnog predračuna
  • naznačuje predvidive izdatke za razne djelatnosti i način njihova pokrića
  • pregledava i odobrava na kraju svakog pothvata blagajničke knjige, odnosno dokumentaciju kao i završni račun

Sv. Ivan Krstitelj

Crkva 24. lipnja slavi rođenje Sv. Ivana Krstitelja, jednog od najomiljenijih svetaca Crkve u Hrvata.

Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik. Njegovi roditelji bili su starozavjetni svećenik Zaharija i Marijina rođakinja Elizabeta. Ivanovo začeće Zahariji je navijestio arkanđeo Gabrijel. Zaharija je posumnjao u to zbog svoje i ženine poodmakle dobi te je ostao nijem do Ivanova rođenja. Blažena Djevica Marija u trudnoći je pohodila Elizabetu dok je ona nosila Ivana.

Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik. Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao ljude na obraćenje. Mnogi su se pokajali za svoje grijehe i željeli da ih Ivan krsti. Bio je odjeven u haljinu od oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom, a hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je cijenio kao sveca i proroka misleći da je on obećani Spasitelj.

Kad su ga svećenici pitali tko je i zašto krsti, odgovorio je: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem“.

Riječ „ognjem“ podrazumijeva brojna mučeništva. Isus je došao Ivanu i od njega zatražio krštenje. Ivan ga je krstio, a tad se nad Krista spustio Duh Sveti u obliku goluba kad je Božji glas progovorio: „Ti si Sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina“.

Sveti Ivan Krstitelj opominjao je Heroda Antipu zbog braka s rođakinjom, a on ga je dao zatvoriti u tamnicu i odrubio mu je glavu.

Jako je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku njegov su blagdan zvali ljetni Božić, a njemu u čast podignute su mnoge crkve, između ostalih Lateranska bazilika u Rimu. Relikvije Ivana Krstitelja čuvaju se u crkvi Sv. Silvestra u Rimu i u Amiensu u Francuskoj.

Nedjeljne propovijedi P. Josipa

Propovijed 06.03.2022.
Propovijed 13.03.2022
Propovijed 20.03.2022.
Propovijed 27.03.2022
Propovijed 03.04.2022
Propovijed 01.05.2022
Propovijed 08.05.2022
Propovijed 15.05.2022
Propovijed 05.06.2022
Propovijed 12.06.2022

DUHOVI

Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme. Slavi se kao blagdan “rođenja Crkve” budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sišao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, a Krist u nama.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.