Ovog Došašća slavićemo 3. mise zornice: 01.12.; 15.12.; i 22.12.2021 u 6,30 h u crkvi sv. Josipa u Grazu.
Jedno od važnijih obilježja Došašća jesu rana misna slavlja. Među Hrvatima su prozvana zornicama, za koje su brojni narodi zadržali latinski naziv missae rorate. On je uzet iz ulazne pjesme Rosite nebesa odozgo, i oblaci daždite pravednošću.
Povijest
Mise zornice su vjerojatno nastale u 5. stoljeću nakon Kalcedonskog sabora na kojem je proglašena dogma o Mariji Bogorodici. Riječ je o adventskim zavjetnim misama u čast Blažene Djevice Marije. U početku su se slavile samo u subote došašća, a kasnije i svakoga radnog dana u došašću. U Europi se u 15 st. običaj slavljenja zornica proširio najprije u germanskim krajevima, a potom i u ostatku Europe. Kakvo je stanje sada u Njemačkoj? Žalosno!
Liturgijska boja
Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.) liturgijska boja misa zornice bila je bijela, a ne ljubičasta, i to zbog njezina marijanskog obilježja. Budući da danas one više nisu zavjetne mise, već redovite mise u došašću, liturgijska boja je ljubičasta.
Smisao
Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanja Isusova ponovnog dolaska na kraju vremena. Kršćani tako nastoje bdjeti nad svojim i tuđim životima. Misa zornica podsjeća na drevna kršćanska vremena u kojima se došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano do danas (poput korizme!). No najnovija liturgijska obnova uz budnost naglašava i radost, obilježava ga radosno i pobožno iščekivanje Kristova dolaska.