Crkva 24. lipnja slavi rođenje Sv. Ivana Krstitelja, jednog od najomiljenijih svetaca Crkve u Hrvata.
Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik. Njegovi roditelji bili su starozavjetni svećenik Zaharija i Marijina rođakinja Elizabeta. Ivanovo začeće Zahariji je navijestio arkanđeo Gabrijel. Zaharija je posumnjao u to zbog svoje i ženine poodmakle dobi te je ostao nijem do Ivanova rođenja. Blažena Djevica Marija u trudnoći je pohodila Elizabetu dok je ona nosila Ivana.
Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik. Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao ljude na obraćenje. Mnogi su se pokajali za svoje grijehe i željeli da ih Ivan krsti. Bio je odjeven u haljinu od oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom, a hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je cijenio kao sveca i proroka misleći da je on obećani Spasitelj.
Kad su ga svećenici pitali tko je i zašto krsti, odgovorio je: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem“.
Riječ „ognjem“ podrazumijeva brojna mučeništva. Isus je došao Ivanu i od njega zatražio krštenje. Ivan ga je krstio, a tad se nad Krista spustio Duh Sveti u obliku goluba kad je Božji glas progovorio: „Ti si Sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina“.
Sveti Ivan Krstitelj opominjao je Heroda Antipu zbog braka s rođakinjom, a on ga je dao zatvoriti u tamnicu i odrubio mu je glavu.
Jako je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku njegov su blagdan zvali ljetni Božić, a njemu u čast podignute su mnoge crkve, između ostalih Lateranska bazilika u Rimu. Relikvije Ivana Krstitelja čuvaju se u crkvi Sv. Silvestra u Rimu i u Amiensu u Francuskoj.